U povodu blagdana Svih svetih prisjećamo se onih koji su nas napustili, a koji su ostavili trag u našim životima. Tim je povodom i delegacija Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske županije u sastavu: predsjednik VZ KZŽ Stjepan Skuliber, zamjenik Predsjednika Željko Presečki i zapovjednik Marijan Lovrenčić posjetili groblja u Krapini, Svetom Križu Začretju, Radoboju i Humu na Sutli te odali počast pokojnim vatrogascima i dužnosnicima s područja županije. Tako je delegacija kod glavnog križa na groblju u Krapini zapalila svijeće odajući počast svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima te se tim činom prisjetili i hrvatskih vatrogasaca koji su živote položili u Domovinskom ratu.
Svijeće se zapaljenje i na grobovima pokojnih dužnosnika: prvog predsjednika VZ KZŽ Stjepana Turčeca, vd predsjednika VZ KZŽ Borisa Uhernika, blagajnika VZ KZŽ Janka Leljaka, zapovjednika VZ KZŽ Nikole Roginića, tajnika VZ KZŽ Milana Ferčeka i dugogodišnjeg tajnika VZ KZŽ Rajka Jutriše.
Danas je održana središnja županijska svečanost obilježavanja blagdana Svih svetih i Dušnog dana u spomen na poginule branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata kod spomen obilježja smrtno stradalim i umrlim braniteljima u Domovinskom ratu s područja Krapinsko-zagorske županije u Krapini. Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća počast su odale brojne delegacije između kojih je počast odala i delegacija Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske županije u sastavu: predsjednik VZ KZŽ Stjepan Skuliber, zamjenik Predsjednika Željko Presečki i zapovjednik Marijan Lovrenčić. Više na: Portal Zagorje.com
Neka im je laka ova naša zagorska gruda, i vječna im slava i hvala.
Značaj Blagdana Svih Svetih i Dušnog dana
Crkva na svetkovinu Svih svetih želi naglasiti kako je ona znak zajedništva pokojnih i živih, dok izraz Dušni dan govori o tome da je duša čovječja besmrtna i da nakon smrti prolaznoga tijela duša dolazi k Bogu. Utemeljenje svetkovine Svih svetih neodvojivo je povezano s jednom od najpoznatijih do danas očuvanih antičkih građevina – s Panteonom u Rimu. Papa Bonifacije IV. ovaj je nekoć poganski hram posvetio kao crkvu 13. svibnja 609. ili 610. godine. Posvećena je Blaženoj Djevici Mariji i svim mučenicima. Dan posvete ove crkve postao je poslije svetkovina Svih svetih. Papa Grgur III. (731. – 741.) proširio je ovaj blagdan u 8. stoljeću te od toga dana nisu štovani samo svi mučenici, nego i svi sveci Crkve.
Nakon svetkovine Svih svetih dolazi Dušni dan, spomendan svih pokojnika.
Vidljivo je kako su tematski ova dva dana prilično usko vezani. Ipak, u nekim katoličkim zemljama Svi sveti su državni praznik, a Dušni dan nije. Crkva na svetkovinu Svih svetih želi naglasiti kako je ona znak zajedništva pokojnih i živih. Sam izraz Dušni dan govori o tome da je duša čovječja besmrtna i da nakon smrti prolaznoga tijela duša dolazi k Bogu. Do širenja ovoga blagdana doveli su članovi jedne od najpoznatijih benediktinskih opatija u svijetu – one u francuskom Clunyju koji Dušni dan proslavljaju od 10. stoljeća.Na Dušni dan mnogi vjernici posjećuju groblja i na grobovima svojih pokojnika pale svijeće i donose cvijeće. U srednjem vijeku ovo je bio blagdan na koji su vjernici bili pozvani pomoći siromasima. Pomagalo se siromašnim dušama u čistilištu za koje se smatralo da su u jednoj vrsti stanja okajanja duša te još uvijek nisu dosegle puninu zajedništva s Bogom.